Prvi: Moliti i dozivati druge mimo Allaha, koji su odsutni ili mrtvi, svejedno bilo to poslanici ili dobri ljudi. Ovo je veliki širk. Također, ovo je temelj iz kojeg proizilazi obožavanje kipova i pripisivanje ortaka Allahu Uzvišenom.
• Tražiti oprosta i kajati se takvima.
• Činiti sedždu na njihovim kaburovima, smatrajući da je to bolje od okretanja Kibli.
• Činiti hodočašće ka tim mjestima.

Drugi:
Da se kaže mrtvome ili odsutnome, vjerovjesniku ili dobrom čovjeku: 'Moli Allaha za mene, ili moli svoga Gospodara za mene', kao što govore kršćani za Merjemu i druge. Ovo je novotarija koja nije zabilježena kod Ispravnih prethodnika.
- Sva četvorica imama kažu da je kibla (smjer) za dovu i namaz isključivo pravac Ka'be.
Vrijeme upućivanja selama Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom dolaska do njegovog kabura:
a) Malik, Šafija i Ahmed kažu da će se okrenuti prema Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, sobi (hudžri) i poselamiti ga.
b) Ebu Hanife kaže da se neće okretati ka hudžri prilikom selama kao ni prilikom dove. Neki hanefijski učenjaci su rekli da će okrenuti leđa hudžri prilikom selama, a neki su rekli da će mu biti s njegove lijeve strane.
- Zabranjeno je okrenuti sa ka hudžri prilikom dove kao i prilikom namaza, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ne sjedite na kaburovima, niti ka njima klanjajte:“ (Muslim)
- Pošto nije dozvoljeno okrenuti se kaburu prilikom dove, razumski je preče da nije dozvoljeno, također, prilikom upućivanja dove Allahu obraćati se mrtvome.
- Od mrtvoga se ništa ne traži, ne upućuju mu se žalbe i sl. Tokom njegova života je to bilo dozvoljeno, ali poslije smrti je širk, jer ako je nešto dozvoljeno tokom života ne znači da je dozvoljeno poslije smrti. Npr. Živome je tokom života bilo obavezno da naređuje, daje fetve, sudi, ali to poslije smrti od njega nije dozvoljeno tražiti, jer je besmisleno. Isto se odnosi na dovu.