Ibn-Hazmov komentar Buharijinog hadisa o muzici - Forum
HomeSign UpLog In ....:::: Sjetlost Vjere ::::.... Četvrtak, 08-Dec-2016, 5:07 PM
  Ibn-Hazmov komentar Buharijinog hadisa o muzici - Forum Welcome Musafir | RSS

[ New messages · Members · Forum rules · Search · RSS ]
Page 1 of 11
Forum » Islamske Teme » Hadisi » Ibn-Hazmov komentar Buharijinog hadisa o muzici
Ibn-Hazmov komentar Buharijinog hadisa o muzici
Mladi-MuslimanDatum: Nedelja, 01-Nov-2009, 4:26 PM | Poruke # 1
Super Level 10
Grupa: Super Administrator
Poruka: 419
Status: Offline
Razlike u mišljenjima i oprečni stavovi islamske uleme u fikskim pitanjima imaju svoju osnovu u ovoj vjeri. Oni proučavaju i studiraju ajete i hadise da bi na kraju objasnili ljudima šta od njih traži njihov Gospodar. Neuki svijet je dužan slušati ulemu i njima se ''slijepo'' pokoravati. Meðutim, oni koji su u stanju razlikovati ili bolje rečeno ocjeniti težinu dokaza suprotnih mišljenja, ne smiju besprijekorno slijediti alima. Oni su dužni prihvatiti ono mišljenje koje je jače i potkrepljenije kur'anskio-hadiskim tekstovima, pa makar se to kosilo i sa njihovim duševnim prohtjevima.
Jedno od ovakvih fikskih pitanja u kojem imamo različita mišljenja islamske uleme je i pitanje: da li je muzika dozvoljena ili ne? Većina islamske uleme, hadise koji govore o ovom pitanju smatraju vjerodostojnim za razliku od velikog islamskog učenjaka Ibn-Hazma koji zastupa mišljenje da su svi ti hadisi slabi odnosno apokrifni (lažni).

U nekoliko sljedećih redova, ukratko ćemo spomenuti mišljenja poznatog učenjaka šejha Albanija te drugih hadiskih velikana, vezano za Ibn-Hazmove ocjene hadisa kojeg prenosi imam Buharija.
Imam Buharija u svome sahihu prenosi hadis i kaže: ''Kaže Hišam ibn-Ammar; pričao nam je Sadaka ibn-Halid; pričao nam je Abdurahman ibn-Jezid ibn-Džabir; pričao nam je Atije ibn-Kajs el-Kilabij; pričao nam je Abdurahman ibn-Ganm el-Eš'arij da mu je pričao Ebu-Amir ili Ebu-Malik el-Eš'arij, a tako mi Allaha nije mi slagao, da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, gdje kaže: ''Biće u mome ummetu skupina koja će dozvoljavati (ohalaljivati) blud, svilu (muškarcima), alkohol i muzičke instrumente.'' (Sahihul-Buhari; poglavlje o piću; hadis br. 5590)
Prije nego spomenem riječi islamske uleme i njihov komentar Ibn-Hazmove ocjene ovog hadisa, volio bi cijenjene čitaoce ukratko upoznati o vrsti hadisa o kojoj se ovdje radi a to je HADIS-MU'ALLEK.
Riječ MU'ALLEK u arapskom jeziku dolazi od glagola 'alleka-ju'alliku. Ovaj glagol može imati više značenja a neka od njih su: ostavljati ne rješeno, odgaðati, otezati s, zapaliti, zatvoriti vrata i slično. Učenjaci hadiskih znanosti imaju posebnu definiciju i terminološko značenje ove vrste hadisa pa kažu da je MU'ALLEK onaj hadis u kojem je izbrisan prvi ravija (prenosilacm hadisa) ili više, sve do Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem.
Na osnovu ovoga, ova vrsta hadisa može imati više oblika:
1. Da pisac u potpunosti izbriše lanac prenosilaca i samo kaže: ''Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem.
2. Da izbriše lanac prenosilaca osim ashaba i Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, te npr. kaže: ''Kaže Ibn-Abbas da je Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, rekao''
3. Da pisac izbriše svoga šejha te prenosi direktno od šejha svoga šejha (šejhovog šejha)
Ovdje se postavlja pitanje, ako naðemo u nekom lancu prenosilaca pisca kako kaže: ''Rekao je taj i taj'' (ne naglasivši da je dotični hadis čuo striktno od njega tj. iz njegovih usta), da li se to besprijekorno smatra MU'ALLEKOM ili ne.
Ako je osoba od koje pisac prenosi ovaj hadis njegov šejh, onda se ovaj hadis ne smatra MU'ALLEKOM i njegov lanac prenosilaca je u potpunosti spojen. U najgorem slučaju možemo reči da se radi o MUDELLISU. Riječ mudellis u hadiskoj terminologiji podrazumjeva prenosioca koji prenosi hadis kojeg nije čuo od odreðene osobe koja je živjela u njegovom vremenu, koristeći jezičke konstrukcije koje obmanjuju čovjeka i navode ga na pomisao da je prenosliac uistinu čuo taj hadis od tog prenosioca. Primjer za to su riječi: ''Kaže taj i taj'', ne naglasivši da li je hadis čuo direktno od njega ili putem neke treće osobe.
Iz dosada rečenog možemo zaključiti da hadis u kojem dolazi ''rekao je taj i taj'' nije MU'ALLEK ako prenosilac ispunjava dva uslova:
1. Da nije mudellis
2. Da su živjeli u istom vremenu

Ako se ispune ova dva uslova, onda hadis svojom vanjštinom, ima izgled MU'ALLEKA, ali je u osnovi njegov lanac prenosilaca spojen.
Upravo je takav i hadis imama Buharije kojeg smo gore citirali. Hišam ibn-Ammar od kojeg Buharija prenosi ovaj hadis, spada u njegove šejhove od kojih prenosi veliki broj hadisa u svome Sahihu. Ovo spominje i hafiz Ibn-hadžer u uvodnom djelu Fethul-Barija kada govori o Hišamu ibn-Ammaru. Zatim ako pogledamo s druge strane, imam Buharija nije bio mudellis, te njegove riječi u ovom hadisu: ''Rekao je'', imaju značenje riječi: ''Pričao mi je'' ili ''Rekao mi je''.
Prema tome, lanac prenosilaca ovog hadisa je spojen i nema prekida izmeðu Buharije i njegovog šejha Hišama ibn-Ammara, kao što tvrdi Ibn-Hazm i oni koji ga danas u tome slijede. čak kad bi i pretpostavili da je došlo do prekida izmeðu Buharije i njegovog šejha Hišama ibn-Ammara, na drugoj strani imamo druge hadiske učenjake koji su taj hadis, takoðer, čuli od Hišama i prenose ga sa spojenim i vjerodostojnim lancem prenosilaca. Šejh Albani navodi te predaje u svojoj knjizi ''Zabrana upotrebe muzičkih instrumenata'' i kaže:
1. Kaže Ibn-Hibban u svome sahihu: ''Pričao nam je El-Husejn ibn-Abdullah el-Katan; pričao nam je Hišam ibn-Ammar; pričao nam je Sadaka ibn-Halid....'' (El-Ihsan 8; 265; 6719.) El-Katan je hafiz i pouzdan (sikatu). Imam Ez-Zehebi ga spominje u ''Sijeru'' (14; 287)
2. Kaže imam Et-Taberani u svojoj knjizi El-M'udžemu el-Kebir: ''Pričao nam je Musa ibn-Sehl el-Džunij el-Basri; pričao nam je Hišam ibn-Ammar; pričao nam je Sadaka ibn-Halid.....'' (El-M'udžemu El-Kebir 3; 319; 3417) Istu ovu predaju prenosii Ed-Dijau el-Makdisij od Et-Taberanija u knjizi ''Muwafakat Hišam ibn-Ammar''. Musa koji se spominje u ovom lancu prenosilaca je hafiz i pouzdan (sikatun). Spominje ga Ez-Zehebi u ''Sijeru'' (14; 261.)
3. Kaže imam Et-Taberani: ''Pričao nam je Muhamed ibn-Jezid od Abdussameda Ed-Dimeškija, da ima je pričao Hišam ibn-Ammar; pričao nam je Sadaka ibn Halid....'' (Musned Eš-Šamijin; 1; 334; 588.) Muhameda ibn-Jezida spominje hafiz Ibn-Asakir u ''Tarihul-Dimešk'' i kaže da od njega prenosi ''Džema'ah'' (16; 124.)
4. Prenosi Isma'ilij u svojoj knjizi ''El-Mustedrek 'ala Es-Sahih'', dok od njega prenosi El-Bejheki u svom Sunenu (10;221). Kaže Isma'ilij: ''Pričao nam je El-Hasan ibn-Sufjan da im je pričao Hišam ibn-Ammar; pričao nam je Sadaka ibn Halid....'' El-Hasan ibn-Sufjan el-Harasani el-Nejsaburi je i pouzdan (sebt). Pred njim su učili Ibn-Huzejme i Ibn-Hibban te drugi poznati učenjaci. Imam Ez-Zehebi ga spominje u ''Sijeru'' (14; 157 i 162.)
Postoje četvorica drugih prenosilaca koji prenose ovaj hadis od Hišama, a spominje ih Hafiz Ibn-Hadžer u knjizi ''Tegliku et-Taliki'' (5; 17-19), i imam Ez-Zehebi u ''Sijeru'' (21; 157.) i (7; 23.)
Zatim, nisu Hišam i njegov šejh Sadaka ibn Halid jedini koji prenose ovaj hadis. Naprotiv, postoje drugi učenjaci koji ovaj hadis prenose sa malo drugačijim, ali vjerodostojnim, lancem prenosilaca. Meðutim, nadat se da je u dosada spomenutom dovoljno dokaza za onoga ko traži istinu.
Kako bi bolje pojasnili ovu stvar spomenut ćemo nešto od onoga što je poznata ulema hadiskih znanosti rekla o Ibn-Hazmovoj ocjeni i kritici hadisa kojeg prenosi imam Buharija, sve to u želji da prenesemo i pojasnimo istinu čistim dušama koje žude za njom, ne želeći svoje strasti predpostaviti onome čemu ih poziva njihov Gospodar.
Kaže poznati islamski učenjak Ibn-Kajjim u svojoj knjizi ''IGASETU-LEHFAN'' (1/259-260) i TEHZIBU-SUNEN (5/271-272) o Ibn-Hazmovoj ocjeni sljedeće (skraćeno): ''Niko nije zanijekao vjerodostojnost ovog hadisa (kojeg prenosi imam Buharija) kao što je uradio Ibn-Hazm, želeći time pomoći i podržati svoje mišljenje u kojem dozvoljava korištenje muzičkih insrumenata. Vidimo da Ibn-Hazm tvrdi da je lanac prenosilaca prekinut jer ga Buharija nije spojio (nije jasno i nedvosmisleno naglasio da je dotični hadis čuo iz usta svoga šejh), što nije tačno iz više razloga.
1. Imam Buharija se sreo sa svojim šejhom Hišamom ibn-Ammarom te slušao i učio od njega hadise. Pa kada Buharija kaže ''rekao je Hišam'' ima isto značenje kao da je Buharija rekao ''prenosim od Hišama''. U ovome je složna ulema hadiskih znanosti.
2. čak ako bi i predpostavili da ovaj hadis Buharija nije čuo od svoga šejha Hišama, nebi Buharija odlučno tvrdio da ga je Hišam rekao da nema dokaza za to. Ovakvih primjera je mnogo jer je puno onih učenika koji prenose od ovog šejha. Pored toga, treba znati da ne priliči imamu Buhariji to da na ovakav način prenosi hadis koristeći pri tome TEDLIS-obmanjivanje.
3. Buharija ovaj hadis spominje u svojoj knjizi koju naziva ES-SAHIH i koristi ga kao dokaz. Shodno tome možemo reći, da Buharija nije vjerovao u vjerodostojnost ovog hadisa nebi ga koristio kao dokaz. Stoga i ne sumnjamo u vjerodostojnost ovog hadisa.
4. Imam Buharija prenosi ovaj hadis koristeći jezičke konstrukcije koje upučuju na odlučnost i nekolebanje. S druge strane, ako Buharija sumnja u vjerodostojnost nekog hadisa ili ne ispunjava uslove koje je postavio, u tom slučaju kaže: ''Prenosi se od Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem'' ili ''Spominje se od Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem''; za razliku od toga kada Buharija odlučno tvrdi i kaže: ''Rekao je Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem'' ili ''Rekao je taj i taj čovjek''.
Ako se sada vratimo na naš hadis primjetit ćemo da Buharija odlučno tvrdi da je Hišam rekao taj hadis, što ukazuje na to da ga je Buharija smatrao vjerodostojnim.
5. Ako pretpostavimo da sve što smo do sada rekli, nije tačno, onda ne smijemo zaboraviti niti zapostaviti druge vjerodostojne predaje čiji su lanci prenosilaca u potpunosti spojeni.
Ibn Salah, istaknuti alim hadiskih znanosti, u svojoj knjizi ''MUKADDIMETU 'ULUMI-HADIS'' kaže: ''Hadis je vjerodostojan, poznato je da mu je lanac prenosilaca spojen i da ispunjava Buharijine uslove koje je on postavio''.
Na ovaj način bi završili s pojašnjenjem prvog prigovora koji je imao Imam Ibn Hazm na Buharijin hadis o zabrani muzike.
Ostaje još jedna stvar koju je Imam Ibn-Hazm zamjerio Buhariji i zbog toga ocjenio hadis slabim i nevjerodostojnim a to je njegovo kolebanje oko imena ashaba koji prenosi ovaj hadis. Tako imam Buharija spominje dvojicu ashaba ne naglasivši tačno koji je od njih dvojice ustvari čuo hadis od Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem. Meðutim, sva hadiska ulema je složna oko toga da razmimoilaženje oko imena ashaba ne utiče na vjerodostojnost hadisa jer su svi ashabi pouzdani i povjerljivi. Iz tog razloga se hadis bezprijekorno prima i smatra vjerodostonim, ako je prethodno ispunio sve ostale uslove sahih-hadisa.
I na kraju ćemo samo još spomenuti imena učenjaka koji su ovaj hadis ocjenili vjerodostojnim a to su: Imam El-Buhari, Ibn-Hiban, Ibn-Salah, En-Nevevi, šejhul-islam Ibn-Tejmije, Ibn-Kajim, Ibn-Kesir, Ibn-Hadžer, Es-Sehawi i drugi.

 
Forum » Islamske Teme » Hadisi » Ibn-Hazmov komentar Buharijinog hadisa o muzici
Page 1 of 11
Search:

 

Copyright @Svjetlost-Vjere © 2016
Free website builderuCoz