Povodi hadisa - Forum
HomeSign UpLog In ....:::: Sjetlost Vjere ::::.... Četvrtak, 08-Dec-2016, 5:07 PM
  Povodi hadisa - Forum Welcome Musafir | RSS

[ New messages · Members · Forum rules · Search · RSS ]
Page 1 of 11
Forum » Islamske Teme » Hadisi » Povodi hadisa
Povodi hadisa
Mladi-MuslimanDatum: Nedelja, 01-Nov-2009, 4:33 PM | Poruke # 1
Super Level 10
Grupa: Super Administrator
Poruka: 419
Status: Offline
Važnost povoda hadisa za njegovo ispravno razumijevanje

Ispravno razumijevanje tekstova objave, Kur'ana i Sunneta, je neophodno da bi ispravno shvatili cilj i svrhu poruke koju nam Uzvišeni šalje preko Svojih poslanika, odnosno, da bi ispravno razumjeli intencije Šerijata. Kao što je poznavanje povoda objave kur'anskih sura i ajeta bitno za njihovo ispravno razumijevanje, tako je isto za razumijevanje Sunneta važno poznavati povode Poslanikovih, sallallahu alejhi we sellem, izreka i postupaka, kao i specifične okolnosti u kojima su nastali.
Ako proučavamo i analiziramo hadis, na prvi pogled možemo shvatiti da u sebi nosi opći i univerzalni propis, meðutim, nakon dubljeg promišljanja uočavamo da je propis vezan za odreðeni razlog (ille), pa ako postoji taj razlog postoji i propis, a ako nema razloga, nema ni propisa. Zbog toga ispravno razumijevanje Sunneta zahtijeva dobro poznavanje okolnosti u kojima je hadis izrečen, krajnje intencije Šerijata, komparativno izučavanje različitih hadisa i, prije svega, vjerodostojnost samog hadisa. Ako kažemo da je poznavanje povoda objave Kur'ana uvjet za njegovo tumačenje, onda je poznavanje povoda hadisa, takoðer, uvjet za njegovo ispravno razmijevanje i tumačenje.

Različiti povodi hadisa

Analizirajući povode Poslanikovih izreka (hadisa) i postupaka, možemo ih podijeliti na slijedeće vrste:

a) Da povod hadisa bude kur'anski ajet koji je općenite forme i značenja, a njime se želi posebno ili specijalno značenje. Primjer ove vrste je kur'anski ajet u kojem Uzvišeni Allah kaže: «Bit će sigurni samo oni koji vjeruju i koji vjerovanje svoje sa zulumom (nepravdom) ne miješaju...» (Ali Imran, 82.) Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, su razumjeli da se riječ zulm u ajetu odnosi na nepravdu i prekoračivanje granica dozvoljenog. Zato su došli Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, i na to mu se požalili, a on im je objasnio da riječ zulm u ovom ajetu znači širk ili mnogoboštvo.

Bilježi Buharija, Muslim, Ebu Dawud, Tirmizi, Ibn Madže i Malik u Muwettau, od Abdullaha ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je rekao: «Kada je objavljen ajet: «Bit će sigurni oni koji vjeruju i koji svoje vjerovanje sa zulumom ne miješaju..», ashabima je to teško palo, pa su Poslaniku, sallallahu alejhi we selem, rekli: «A ko to od nas svoj iman nije pomiješao sa zulumom?» A Allahov Poslanik im je na to rekao: «Nije to što mislite. Zar niste čuli riječi koje je Lukman uputio svome sinu: «Mnogoboštvo je, zaista, veliki zulum (nepravda)..»

b) Da povod hadisa bude drugi hadis, a to je da Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kaže hadis koji nekim ashabima ne bude dovoljno jasan, pa izrekne i drugi hadis kao pojašnjenje prethodno kazanog. Kao primjer se može navesti hadis kojeg bilježi Hakim od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao: «Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao: «Uistinu Allah ima meleke na Zemlji koji ljudskim jezicima kazuju šta pri čovjeku ima i od dobra i od zla.» U ovoj formi hadis je bio nejasan za ashabe, jer kako će meleki govoriti jezicima ljudi na Zemlji? Zbog toga je u drugom hadisu došlo pojašnjenje za ovu nejasnoću. Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je jedne prilike pronešen mejjit, pa su ashabi o njemu svako dobro kazali, a Poslanik je dodao: «Takav je, takav je, takav je, sigurno.» Zatim je pronešen i drugi mejjit, pa su ashabi o njemu kazali sve najgore, a Poslanik je dodao: «Takav je, takav je, takav je kako ste rekli.» ‘’Allahov Poslaniče, kada je prošla prva dženaza, mi smo je po dobru spomenuli, pa je prošla druga, a mi smo je po zlu spomenuli, a ti si i kod jedne i kod druge rekao: «Takav je, takav je, takav je.?» Poslanik reče: «Da, Ebu Bekre, Allah ima na Zemlji meleke koji ljudskim jezicima govore šta je pri čovjeku od dobra i od zla.» (Hakim, 1/377).

c) Da povod hadisa bude slučaj vezan za nekog od prisutnih ashaba, kao što je slučaj Šurejda es-Sekafija, koji je na Dan osvojenja Mekke došao Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, i rekao mu: «Ja sam se zavjetovao da ću, ako ti Allah dadne pobjedu, klanjati u Bejtu-l-makdisu.» Na to mu je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: «Ovdje je namaz vrijedniji. Tako mi Onoga u čijoj ruci je moj život, kada bi ovdje klanjao ispunio bi zavjet, jer namaz u ovom mesdžidu je vrjedniji od stotinu hiljada namaza u drugim mesdžidima.» (hadis bilježi Abdurezzak u Musannefu)
Povod hadisa može biti direktno povezan sa samim hadisom, a može biti eksplicitno spomenut i drugim predajama ili hadisima ili izveden iz hadisa ili okolnosti u kojima je nastao.

Koristi poznavanja povoda hadisa

Kao što smo već spominjali, koristi od poznavanja povoda nastanka Poslanikovih izreka i postupaka su mnogobrojne, a ovom prilikom ćemo navesti najvažnije.

a) Povod hadisa nam pomaže da odredimo da li je tekst općeg ili je posebnog značenja.
Prenosi se da je Poslanik, sallalahu alejhi we sellem, rekao: «Namaz onoga ko klanja sjedeći je upola manje vrijedan od namaza onoga ko klanja stojeći.» Iz teksta hadisa se može zaključiti da je propis općeg karaktera i da se odnosi na svakog klanjača. Meðutim, u drugom hadisu koji ukazuje na povod prethodnog hadisa stoji da je Abdullah ibn Amr rekao: «Došli smo u Medinu, pa na s je pogodila žestoka medinska groznica, zbog čega su ljudi učestili da nafile klanjaju sjedeći. Tako je jedne prilike Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, izašao u podne i kada je vidio ljude da nafile klanjaju sjedeći, rekao je: «Namaz onoga ko klanja sjedeći je upola manje vrijedan od namaza onoga ko klanja stojeći.» Nakon toga su ljudi, iako uz velike poteškoće, počeli klanjati stojeći, - reče Abdulah ibn Amr. Iz ovoga se može zaključiti da se propis hadisa odnosi na posebnu situaciju, a to je kada možemo klanjati stojeći, a klanjamo sjedeći.

b) Ograničavanje općenitog teksta ili propisa, kao što je primjer hadisa u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: «Ko uvede lijep sunnet (običaj) po kojem se bude radilo i poslije njega, imat će nagradu kao i oni koji to budu radili, s tim da od njihove nagrade ništa neće biti umanjeno. A ko uvede loš običaj koji se bude prakticirao i poslije njega, imat će grijeh kao i oni koji to budu radili, a da njihovi grijesi neće biti ništa umanjeni.» (Muslim) Lijep i loš običaj (sunnet) u ovom hadisu su neograničeni, odnosno općeniti i obuhvataju sve, i što ima osnove u vjeri i što nema osnove. Meðutim, povod hadisa nam otkriva da se pod lijepim sunnetom (običajem) misli samo na običaje koji imaju osnove u vjeri. Prenosi se od Džerira, radijallahu anhu, da je rekao: «Bili smo, jedne prilike kod Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, na početku dana, kad doðe jedna grupa oskudno odjevenih i bosonogih ljudi, pocijepanih vunenih ogrtača ili abaija, sa obješenim sabljama oko vrata. Bili su većinom, odnosno, svi iz plemena Mudar. Kada vidje njihovu neimaštinu, lice Allahovog Poslanika se izmijeni. Uðe (u kuću), a zatim izaðe, pa naredi Bilalu da prouči ezan i ikamet. Zatim klanja i održa govor u kojem kaza: «O ljudi, bojte se Allaha koji vas je stvorio od jednog čovjeka...» (do kraja ajeta). I ajet iz sure El-Hašr: «O vjernici, bojte se Allaha i neka svako vidi šta je za sutra pripremio.» čovjek daje sadaku od svojih dirhema, od svoje odjeće, od pregršta pšenice i hurmi», sve dok nije rekao » i pola hurme». Doðe jedan ensarija sa velikim zavežljajem kojeg je jedva nosio, odnosno, nije ga mogao više ni nositi. Ljudi su zatim, jedan za drugim, donosili, pa sam vidio dvije velike hrpe hrane i odjeće. Vidio sam kako lice Allahova Poslanika blista kao da je pozlaćeno. Zatim Poslanik reče: «Ko uvede lijep sunnet (običaj) po kojem se bude radilo i poslije njega, imat će nagradu kao i oni koji to budu radili, s tim da od njihove nagrade ništa neće biti umanjeno. A ko uvede loš običaj koji se bude prakticirao i poslije njega, imat će grijeh kao i oni koji to budu radili, a da njihovi grijesi ništa neće biti umanjeni.»

c) Objašnjenje razloga propisa, kao što je hadis u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, zabranio da se pije na otvor mješine. Razlog ove zabrane je hadis u kojem stoji da je jedan čovjek pio na otvor mješine, pa je popio bijelu zmiju, zbog čega je Poslanik zabranio da se pije iz mješine.

d) Pojašnjenje nejasnog teksta hadisa, kao što je hadis u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: «Ko bude detaljno polagao obračun na Sudnjem danu, bit će kažnjen.» (Buharija i Muslim) Povod ovog hadisa je drugi hadis kojeg prenosi Aiša, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu aljehi we sellem rekao: «Ko bude polagao račun na Sudnjem danu, bit će kažnjen.» «Zar Uzvišeni Allah nije rekao: «i lahko će račun položiti.»? – upitala je Aiša. Na to je Poslanik rekao: «Nije to polaganje računa, to je izlaganje djela. Ko detaljno bude polagao račun, bit će kažnjen.»

 
Forum » Islamske Teme » Hadisi » Povodi hadisa
Page 1 of 11
Search:

 

Copyright @Svjetlost-Vjere © 2016
Free website builderuCoz