Odgovor: U ime Allaha, zahvala pripada Allahu i neka je mir i spas na Allahovog Poslanika, a zatim: Od ranije je tražena fetva (pravno rješenje) od velikog broja učenjaka i istraživača po ovom pitanju. Velika većina njih je postojana na stanovištu da nije dozvoljeno održavanje džumanske propovjedi, koja će se medijskim sredstvima prenositi u stotine drugih džamija, od strane jednog imama, smatrajući da je to djelo novotarija i u suprotnosti sa onim na čemu su ujedinjeni svi muslimani od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, do danas. Šejh Džemal Kutb je jedini koji je dozvolio takav vid džuma-namaza, gradeći to mišljenje na temelju njegove ispravnosti uz ispunjenje uslova, a od njih je hutba koja se čuje. Taj uslov bi na ovaj način bio ispunjen.

Kaže prof. dr. Muhamed Bekr Ismail, predavač na univerzitetu "El-Ezher": "Svaka džamija mora da ima imama. Petkom se on penje na minber kako bi održao hutbu. Ljudi ga tom prilikom vide i čuju. On na njih ostavlja uticaj svojim govorom čak i ako ga ne mogu vidjeti. Ako bi imam-propovjednik održao hutbu i ona bila prenesena u druge džamije internetom ili sličnom vrstom medija, slušaoci kojima je ona prenesena imali bi korist od njenog slušanja, ali njihov džuma-namaz bi bio neispravan, jer hatiba nisu neposredno vidjeli. Sprovođenje džuma-namaza na ovaj način je pogrešno.

Ako u nekim džamijama nema imama, muslimani će u tom slučaju obaviti podne-namaz i nije im dozvoljeno obavljati džuma-namaz slušajući hutbu posredno sa radio-prijenosnika, interneta ili na neki drugi način. Povođenje za sličnim stvarima moglo bi nas dovesti do onoga sa čime na kraju sigurno ne bi bili zadvoljni. Uistinu, hutba je nadomjestak za dva rekata, te je stoga potrebno da je imam neposredno održi i bude viđen od strane džematlija koji je slušaju."

Kaže prof. dr. Abdul-Fettah Ašur, predavač na univerzitetu "El-Ezher": "Od općepoznatih stvari je da džuma-namaz ima svoje uslove (šartove), poželjne radnje (sunnete) i ustaljene kodekse ponašanja (adabe), a sve to se nalazi u knjigama sunneta (Poslanikove tradicije) i knjigama fikha (propisa šerijata), stoga nije dozvoljeno nikome da mijenja ono na čemu su jedinstveni svi muslimani od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa do dana današnjeg.

Od uslova džuma-namaza je održavanje dvije hutbe od strane hatiba i to ne može biti nadomješteno klanjačevim slušanjem te dvije hutbe putem televizijskg ili radio-prijemnika ili preko globalne mreže interneta. Šerijatski neutemeljena izjava pojedinca u kojoj dozvoljava da jedan hatib održava hutbu u više džamija putem zvučnih ili vizuelnih informativnih medija je neispravna i ništavna fetva (šerijatsko-pravno rješenje) i djelo suprotno onome na čemu su muslimani od dana kada je Uzvišeni Allah propisao džuma-namaz do danas."

Kaže šejh Džemal Kutb, od ezherskih učenjaka: "Održavanje hutbe od strane jednog imama u više džamija je dobra ideja koja se ne sukobljava sa šerijatom, ako klanjači budu zadovoljni sa njegovim akademskim nivoom i znanjem koje im pruža. Ako neko od tih klanjača bude želio pojašnjenje vezano za tu globalnu hutbu može pitati imama džamije koji takođe sluša tu hutbu ili da pita hatiba direktno, koristeći računar.

I pored toga što je ideja o održavanju jedne hutbe u više džamija neobična i nova, ona se ne sukobljava sa šerijatskim propisima. Hadisi koji su mutevatir (prenose ih velike skupine prenosilaca) podučavaju nas da džuma-namaz mora da sadržava hutbu koja će ljudima pojašnjavati stvari iz njihove vjere i njihovog života, i koja će se doticati stvarnih događanja u društvu. Ako je vijest tačna da se ovim putem sastaje mnoštvo iz tristotine i pedeset džamija, onda je to povlastica i milost od Allaha."

Kaže Mesud Sabri, šerijatski istraživač na fakultetu "Darul-ulum": "Džumanska hutba je propisano bogoslužje (ibadet) koje sveopšta zajednica muslimana (ummet) prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iz generacije u generaciju i oni je upražnjavaju na način identičan onome iz prvih stoljeća islama. Namaz se obavlja na način kao što je to činio Božiji Poslanik, neka je na njega Allahov mir i spas, shodno njegovoj, sallallahu alejhi ve sellem, naredbi: "Klanjajte kao što mene vidite da klanjam." (bilježi Buharija)
Analgno ovome i hutba, koja spada u domen obredoslovlja (ibadeta), obavljat će se na način prenesen od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i tu je obavezno zaustaviti se, jer su i hutba i namaz ibadeti, a osnova kod ibadeta je zaustavljanje i neupuštanje u inovacije. Po tom pitanju su jedinstveni svi šerijatski pravnici.

Vezano za džuma-namaz učenjaci fikha (šerijatskog prava) su naveli uslove za njegovu ispravnost. Od tih uslova je i prisutnost četrdeset klanjača (ima i drugačijih mišljenja) sa imamom. Ova prisutnost imama na džuma-namazu, koju su postavili za uslov islamski učenjaci, ne može se primjeniti na onoga ko džumansku hutbu drži putem računara i to ne potpada pod pojam prisutnosti. Tako na primjer, za onoga ko gleda nogometnu utakmicu ili nešto slično putem televizijskog prijemnika nećemo reći da joj je i prisustvovao, jer on uistinu nije bio prisutan na stvarnom mjestu njenog odigravanja, ali možemo reći da ju je pratio ili posmatrao.

Razlog zbog kojeg su neki dozvolili hutbu na ovaj način je opovrgavanje oprečnosti islama sa modernom naukom. Pa da li je iko ikada na svijetu dokazao da je islam u oprečnosti sa savremenom naukom kako bi mi morali izmišljati u našoj vjeri ono što bi dokazalo suprotno od optužbe?! I da li je savremena nauka dokaz protiv islama, kako bi svoje obredoslovlje prilagođavali istoj?! Uistinu Uzvišenom Allahu pripada pravo obožavanja i On može da traži od nas primjenu tog obožavanja na način na koji On to želi, jer to pravo ne pripada nikome drugom osim Njemu.

Pored toga što ima obavezu podsjećanja i čišćenja duša, džumanska hutba u islamu bavi se pitanjima iz stvarnog života ljudi, upućujući ih na vrijednosti u okrilju zakona Uzvišenog Allaha. Razilaženje među skupinama ljudi u pogledu njihovih problema, životnih pitanja i ambicija je stvar koju niko ne poriče, pa kako da primoramo na jednu istu hutbu milione ljudi?! Možda je to i moguće primjeniti u jednom naučnom predavanju koje će se plasirati muslimanima sa ciljem njihovog prosvjećivanja i širenje islamske svijesti u društvu, ali takav pristup se neće moći nametnuti u području ibadeta kao što je džumanska propovjed.

Inovacija i primjena ovakvih novih pristupa je pohvalna u širokom pojasu životne stvarnosti kod muslimana, uz neophodno zadržavanje temeljnih stvari u vjeri od propisanih ibadeta na onome kako je preneseno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i predhodnika ovog ummeta. Onaj ko bude klanjao džuma-namaz na način da imam bude na jednom mjestu, a klanjači na drugom, džuma-namaz će biti neispravan, a Allah najbolje zna."