Ta mjesta su sljedeća:
- El-Bekare, 83. ajet,
- En-Nisa, 36. ajet
- El-En‘am, 151. ajet
- El-‘Isra, 23,34. ajet
- Lukman, 14. ajet
- El-‘Ankebut, 8. ajet
- El-Ahkaf, 15. ajet.
U našem komentaru zadržat ćemo se na 23. i 24. ajetu sure El-‘Isra, a kao osnova će nam poslužiti tefsir imama Kurtubija, El-Džami li ahkamil-Kur'an, koji je ujedno i jedan od najopširnih i najpoznatijih komentara Kur'ana. Pored tefsira imama Kurtubija poslužit ćemo se i drugim komentarima Kur'ana, kao i drugim djelima: fikhshim, hadiskim i dr., ukoliko za to bude potrebe.
Kaže Uzvišeni Allah u suri El-‘Isra :
″Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite. Kada jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni: ’Uh!’ i ne podvikni na njih, i obraćaj im se riječima poštovanja punim. Budi prema njima pažljiv i ponizan i reci: ’Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kada sam bio dijete, njegovali.’ ″ (El-‘Isra, 23. i 24. ajet)
Imam Kurtubi je svom poznatom tefsiru El-Džami li ahkamil-Kur'an u komentaru ovog ajeta spomenuo šesnaest pitanja koja su vezana za značenje ovog ajeta. Mi se nećemo strogo držati tog redoslijeda niti svakog pitanja i tačke zato što možda neke od njih i nisu možda toliko potrebne za naše čitalačko podneblje poput mnogih lingvističkih rasprava.

1) Izraz koji je upotrijebljen u samom ajetu je ″kada″. U arapskom jeziku ova riječ ili glagol mogu imati više značenja. Jedno od tih značenja jeste i ″odreðenje″, tj. kada se želi reći da je sve Allahovo odreðenje. Imam Kurtubi je u komentaru ovog ajeta naveo da se ovaj glagol u Kur'anu navodi u u šest različitih značenja. U ovom ajetu on ima značenje ″kategoričke, nepobitne naredbe″. Tako imam Kurtubi, tumačeći ovu riječ, kaže: ″nareðuje i čini obaveznim″. Imam Bejdavi tumači ga riječima ″nareðuje neprikosnovenom naredbom″. Tako vidimo da je rah. Korkut ovaj izraz preveo u tom značenju rekavši: ″Gospodar tvoj zapovijeda...″
2) Od stvari koje ukazuju na važnost dobročinstva jeste i to što je Uzvišeni Allah u ovom ajetu, uz naredbu da se obožava samo On, spomenuo naredbu dobročinstva roditeljima, kao što je u suri Lukman zahvalnost roditeljima spomenuo odmah poslije zahvalnosti Njemu. Kaže Uzvišeni Allah :
″Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, meni će se svi vratiti.″ (Lukman, 14)
Kaže šejh Šenkiti u svom poznatom tefsiru Advaul-bejan:
″Spominjanje dobročinstva prema roditeljima odmah uz naredbu tevhida upućuje na veliku važnost dobročinstva prema roditeljima.″
U hadisu koji je zabilježio imam Buhari u svom Sahihu Abdullah ibn Mes‘ud kaže:
″Pitao sam Allahovog Poslanika s. a. w. s. koje je djelo najdraže Allahu dž. š.? Rekao mi je: ’Namaz u njegovom vremenu.’ Rekao sam: ’A zatim koje?’ Rekao je: ’Dobročinstvo prema roditeljima.’ Rekao sam: ’A zatim?’ Rekao je: ’Džihad na Allahovom putu.’ ″
Imam Kurtubi, nakon što je citirao ovaj hadis, rekao je:
″Poslanik s. a. w. s. obavijestio je da je dobročinstvo prema roditeljima najbolje djelo poslije namaza, koji je od najvećih islamskih temelja.″
3) Nema razilaženja meðu islamskim učenjacima oko toga da neposlušnost prema roditeljima spada u kategoriju velikih grijeha – kebair. Od dokaza koji upućuju na pomenutu stvar je i hadis koji su zabilježili imam Buhari i Muslim u svojim Sahihima i Ebu-Davud u svom Sunenu od Abdullaha ibn Amra ibnul Asa da je Allahov Poslanik s. a. w. s. rekao:
″Od najvećih grijeha (kebaira) je da čovjek vrijeða svoje roditelje!″ Ashabi rekoše: ″Pa zar čovjek može vrijeðati svoje roditelje?″ ″Može! Ako vrijeða nečijeg oca, pa onda taj čovjek povrijedi njegovog oca, ili ako povrijedi nečiju majku, pa taj čovjek za uzvrat povrijedi njegovu majku.″
Kaže hafiz Ibn-Hadžer u komentaru ovog hadisa: ″Ako je od velikih grijeha da čovjek prouzrokuje vrijeðanje svojih roditelja, onda je njihovo direktno vrijeðanje i grðenje mnogo gore!″
4) Nakon što je imam Kurtubi, Allah mu se smilovao, spomenuo da je neposlušnost prema roditeljima od velikih, ili, da kažemo, od najvećih grijeha, pojasnio je u čemu se ogleda i kako biva neposlušnost prema roditeljima. Kaže imam Kurtubi:
″Neposlušnost prema roditeljima biva u suprotstavljanju njima u njihovom traženju stvari koje su dozvoljene sa šerijatskog aspekta. Tako isto dobročinstvo prema njima biva u ispunjavanju njihovih zahtjeva. Ako bi se, npr., desilo da roditelji (ili jedno od njih) narede svom djetetu neku stvar, ona postaje ’vadžib – obaveza’ u odnosu na dijete ukoliko ta stvar nije nešto što je zabranjeno, pa čak i ako je ta stvar u osnovi mubah (dozvoljena) ili ako je mendub (pohvalna), sunnet. Jedan broj uleme smatra da ukoliko je stvar koju su naredili u osnovi mendub, ona ostaje mendub u odnosu na dijete s tim što se pojačava pohvalnost izvršenja pomenutog čina.″
Istina je da se veliki broj mufesira u svojim tefsirima, komentirajući ajete koji govore o poslušnosti roditeljima, nije dovoljno osvrnuo na samu definiciju pomenutog dobročinstva. U isto vrijeme nalazimo da su drugi islamski učenjaci davali preciznije definicije dobročinstva koje su temeljili na fetvama imama svojih mezheba koji su u raznim prilikama davali odgovore na pitanja usko povezana s pomenutom temom. Od pitanja koja su usko vezana za pomenutu definiciju i koja se često spominju su, npr., ukoliko roditelji brane djetetu da obavlja nafilu, sprečavaju ga da obavi hadž koji je nafila ili da ode na put radi traženja znanja ili trgovine, da se oženi ili uda za osobu koju ne želi i sl.