Propis imetka koji uzme roditelj od svoga djeteta:
Roditeljima je dozvoljeno da uzmu od djetetovog imetka što žele, pod uvjetom da ne čine štetu djetetu ili da njegov imetak daju drugom djetetu, naprimjer da uzmu od njega kuću u kojoj stanuje i slično. Dozvoljeno im je da uzmu ono što prelazi djetetove potrebe i potrebe njegove porodice. U hadisu se navodi: ''Ti i tvoj imetak pripadate tvome ocu'', tj. otac je uzrok tvoga postojanja, te je tako i tvoj imetak njegovo vlasništvo.

Traženje dozvole od roditelja prilikom činjenja hidžre i odlaska u džihad:
Čovjek je obavezan tražiti dopuštenje od roditelja kada se odluči učiniti hidžru. Allahovom Poslaniku, alejhis-selam, došao je neki čovjek i rekao: ''Došao sam da ti dadnem prisegu na hidžru, ostavljajući uplakane roditelje'', tada mu je Poslanik rekao: ''Vrati se i razveseli svoje roditelje onako kako si ih uplakao.'' Isto tako čovjek je obavezan tražiti dozvolu od roditelja kako bi otišao u dobrovoljni džihad. Bilježi imam Ebu Davud da je Poslaniku, alejhi-selam, došao čovjek iz Jemena u želji da se bori na Allahovom putu, pa ga je Poslanik, alejhis-selam, upitao: ''Da li imaš nekoga u Jemenu'', a čovjek je odgovorio da ima roditelje, pa je Poslanik, alejhis-selam, upitao: ''Da li su ti oni dali dozvolu da ideš u rat?'' Čovjek reče da mu nisu dali dozvolu, a Poslanik, alejhis-selam, tada reče: ''Vrati se u Jemen i traži njihovu dozvolu, pa ako ti dozvole, bori se, a ako ti ne dozvole, tada im čini dobročinstvo.'' Neki od muffesira (tumači Kur'ana) kažu da će stanovnici bedema (oni koji će biti na brežuljku između Dženneta i Džehennema) biti upravo ljudi koji su otišli u džihad bez dopuštenja roditelja i tako poginuli, pogibija na Allahovom putu spriječit će ih da uđu u Vatru, dok će ih neposlušnost roditeljima spriječiti da uđu u Džennet.

Traženje dozvole od roditelja prilikom sefera (putovanja):
Kada je riječ o putovanju radi traženja opskrbe ili traženja znanja, čovjek je dužan tražiti dozvolu roditelja. Prenosi se da je fekih Nasr b. Ebi el-Hafiz el-Makdisi napustio Kuds i otputovao u Irak kod šejha El-Kazrunija kako bi kod njega učio islamsko znanje. Kada je došao kod šejha, on ga upita: ''Da li imaš živu majku?'' Nasr reče: ''Da.'' ''Da li si od nje tražio dozvolu za putovanje?'', upita šejh. Nasr odgovori: ''Ne'', a tada šejh reče: ''Tako mi Allaha, neću te podučiti ni jednu jedinu riječ dok se ne vratiš svojoj majci i tako joj prestaneš biti nepokoran.'' Kaže fekih Nasr: ''Nakon toga vratio sam se majci i kod nje ostao sve dok nije preselila na ahiret, a onda sam se uputio ka traženju znanja.''

Propis prekidanja dobrovoljnog namaza na poziv roditelja:
Jedan od propisa o kojima ulema govori jeste i propis prekidanja dobrovoljnog namaza na poziv roditelja, iz straha da se zbog toga ne naljute. Kao dokaz navode slučaj Džurejdža, koji je pripadao narodu Izraelćana, a po zanimanju je bio trgovac, koji je nekada imao zarade, a nekada je bio na gubitku. Jednog dana je rekao: ''Od ove trgovine nema hajra (dobra), zašto ne bih probao trgovinu koja je mnogo bolja od ove.'' Napravio je bogomolju u kojoj se posvetio ibadetu. Dok je tako jednog dana Džurejdž ibadetio u bogomolji, došla mu je njegova majka i pozvala ga: ''O Džurejdž, dođi, treba te tvoja majka.'' Džurejdž se počeo dvoumiti i u sebi reče: ''Gospodaru moj, ili moja majka ili namaz?'', i odluči se za namaz i nastavi klanjati, a majka mu se vrati kući. Sutradan je ponovo došla i pozvala ga: ''O Džurejdž?'' On ponovo u sebi reče: ''Gospodaru moj, ili moj namaz ili moja majka?'', pa je opet izabrao namaz i tako je majka tri puta dolazila i vraćala se, da bi se na kraju toliko naljutila i uputila sljedeću dovu: ''Allahu moj, ne usmrti ga dok se ne suoči sa bludnicama!''
Nakon toga, jedna bludnica je počinila blud sa čobanom, a za to je optužila Džurejdža. Tada su Izraelćani došli, porušili Džurejdžovu bogomolju, a njega pretukli. Džurejdž je tada abdestio, klanjao dva rekata, uputivši Allahu dovu, a zatim je otišao kod dječaka i upitao ga: ''Ko ti je otac?'' Dječak iz kolijevke je odgovorio: ''Moj otac je čoban!'' Tada su Izraelćani shvatili vrijednost Džurejdža, i u čudu su povikali subhanallah, i odlučili su da Džurejdžu naprave bogomolju od zlata, ali je on odbio, zahtijevajući da mu naprave bogomolju kakva je i bila. Dakle, shodno tome, ako roditelji pozovu svoje dijete i za vrijeme namaza, na njemu je da se odazove i prekine nafila-namaz, ako zna da će se roditelji naljutiti ako se ne odazove, a ako se radi o farz-namazu, skratit će ga.

Nedoumica da li poslušati oca ili majku?
Znamo da je pravo roditelja iznad prava supruge, ali šta uraditi kada je riječ o pokornosti ocu i majci istovremeno? Ako jedno od roditelja naređuje na dobro, a drugo na loše, naravno poslušat ćemo onog roditelja koji naređuje na dobro. Međutim, ako oba roditelja naređuju na loše, tada ih nećemo poslušati, primjera radi, ako otac kaže djetetu nemoj pričati sa majkom, a majka kaže nemoj pričati sa ocem, tada ih nećemo poslušati jer nema pokornosti stvorenju u nepokornosti Stvoritelju. Ali ako naređuju na dobro, tada će se pokušati udovoljiti oboma, dok mati ima tri puta veće pravo nego otac, kako se to navodi u hadisu Allahovog Poslanika, alejhis-selam.

Pokornost roditeljima u ostavljanju vadžiba:
Islamski učenjaci kažu da čovjek ni u kom slučaju nije dozvoljeno da se pokorava roditeljima ostavljajući vadžibe. Upitan o čovjeku kojem majka zabranjuje da obavlja namaz u džematu ili džuma-namaz, imam El-Evzai je rekao: ''Budi u tome pokoran svome Gospodaru, a nepokoran svojoj majci.''

Pokornost roditeljima u činjenju harama (zabranjenih stvari):
Ako roditelji čovjeku naređuju da čini neke harame, tada ih neće poslušati, jer nema pokornosti stvorenju u nepokornosti Stvoritelju.

Pokornost roditeljima u nejasnim stvarima (šubuhat):
Većina islamskih učenjaka smatra da je čovjek dužan pokoravati se roditeljima u stvarima za koje ne postoji jasna zabrana. Imam Ahmed, Allah mu se smilovao, upitan je o čovjeku koji je umro ostavljajući iza sebe imetak sumnjivog porijekla, a imao je dug, da li je djetetu tog čovjeka dozvoljeno uzeti od imetka oca i tako vratiti njegov dug, pa je rekao: ''Uzmi od imetka i vrati njegov dug, jer je vraćanje duga obaveza, dok stjecanje imetka na sumnjiv način nije haram.''

Pokornost roditeljima u izvršavanju i ostavljanju nafila (dobrovoljnih djela):
Kada je riječ o dobrovoljnim ibadetima, kao što su dobrovoljni hadž, umra i drugo, imam Ibn Kudame, Allah mu se smilovao, rekao je: ''Što se tiče dobrovoljnog hadža, roditelj ima pravo da zabrani djetetu njegovo obavljanje...''
Upitan je imam Ahmed o čovjeku koji posti, a njegovi roditelji od njega traže da prekine post, pa je rekao da se prenosi od imama Hasana el-Basrija da će prekinuti post, i u tom slučaju imat će nagradu pokornosti roditeljima i nagradu posta.
Pokornost roditeljima prilikom ženidbe ili talaka (razvoda braka):
Ako roditelji zabranjuju sinu/kćerki da se oženi/uda, a oni istovremeno osjećaju strah da će upasti u grijeh ako se ne ožene/udaju, imam Ahmed, Allah mu se smilovao, kaže: ''Da se ožene/udaju preče im je od pokornosti roditeljima.'' Šejh Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, upitan je o čovjeku koji je oženjen i ima djecu, a njegova majka ne simpatiše njegovu ženu i od njega traži da se od nje rastavi, da li će poslušati majku u tome: ''Nije mu dozvoljeno da razvede suprugu (da joj talak) zbog toga što to majka od njega traži, na njemu je da bude poslušan majci, i ne smatra se neposlušnim ako ne rastavi svoju ženu, a Allah najbolje zna.''