Puno ime mu je Osman bin Affan bin el-As bin Umejje bin Abduššems bin Abdumenaf bin Kusajj. Bio je rođak Poslanika, s.a.v.s., sa dvije strane. Njegova nana s majčine strane bila je kćerka Abdul-Mutalibova, tj. Poslanikova, s.a.v.s., tetka. S druge strane povezan je s Poslanikom, s.a.v.s., preko pretka Abdul Menafa. Osman, r.a., je rođen u bogatoj trgovačkoj porodici. Bio je poznat po nježnosti i blagosti. Nadaleko je bio poznat njegov stid i veličina njegovog ahlaka. Bio je učen čak i prije prihvatanja Islama. Nikada se nije zanimao za razvratna djela njegovog naroda. Ono što je također izrazito karakteristično za njegovu ličnost je to da je imao prirodni prezir prema svađama, upotrebi sile ili bilo čega sličnog.
Bio je lijepog izgleda, srednje visine, okrugla lica, nježne kože, tamnoput, pravog nosa, krupnih očiju.
Primio je Islam sebebom Ebu Bekra, r.a., koji mu je rekao: "Teško tebi, Osmane! Kako ti, kao razborit čovjek, ne možeš razlučiti istinu od neistine? Kakvi su ovo kipovi koje obožava naš narod? Zar nisu od kamena, gluhi, slijepi, niti koriste, niti štete?"Osman, r.a., reče: "Allaha mi, takvi su kakve si ih opisao." Nakon toga su otišli do Poslanika, s.a.v.s., gdje je Osman, r.a., priznao svoj Islam, izgovarajući šehadet.
Njegova blizina s Poslanikom, s.a.v.s., se ogleda i u tome što je ubrzo postao zet Poslanika, s.a.v.s., oženivši njegovu kćerku Rukajju.
S njom je i učinio hidžru u Abesiniju, nakon što su se pritisci Kurejša povećali, a zatim su se nakon nekog vremena ponovo vratili u Mekku. Njihov brak je bio čuven po slozi, ljubavi i zajedništvu. Njihova porodica je prva učinila hidžru u Medinu.
Počinje razvijanje Medine. Poslanik, s.a.v.s., je učinio hidžru s Ebu Bekrom, r.a., pretvarajući time Medinu u centar Allahove objave, islamske misli i naglog jačanja Islama. Ubrzo zatim došlo je do prve veće bitke u historiji Islama, Bitke na Bedru. Osman, r.a., zbog bolesti svoje voljene supruge, nije učestovao u ovoj velikoj pobjedi muslimana. Na isti dan je na Ahiret preselila Rukajja r.a.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je za Osmana, r.a., odvojio dio plijena, kao da je i on učestvovao u ovoj bici. Želeći da sačuva svoje tazbinstvo s plemenitim Poslanikom, Osman je zaprosio i njegovu drugu kćerku Ummu Kulsum. Poslanik, s.a.v.s., je prihvatio ovaj brak i vjenčao ga s njom. Zbog ovoga je Osman, r.a., prozvan ZUN-NUREJN (Vlasnik dva svjetla), tj. Vlasnik dvije časti, time što je dva puta postao zet Poslanika, s.a.v.s., a u ovome nam je dokaz velike Poslanikove ljubavi naspram ovog časnog čovjeka.
Prenosi se od Nizala bin Sebre el-Hilalija da je rekao: "Rekli smo Aliji r.a.: "Vođo pravovjernih, pričaj nam o Osmanu bin Affanu!"
On je rekao: "Prozvan je Zun-nurejn, na najvećim je stepenima, srodio se s Poslanikom, s.a.v.s., preko njegovih kćeri, i osigurana mu je kuća u Džennetu."
Osman, r.a., je bio Poslanikov, s.a.v.s., izaslanik u Mekku, za vrijeme događaja poznatog kao Ugovor na Hudejbijji. Kurejšije su uhapsile Osmana, r.a., a do muslimana je došla vijest da je Osman, r.a., ubijen. To je bio sebeb čuvene muslimanske prisege na smrt, a radi bitke protiv Kurejša. Ovaj slučaj spominje i Allah, dž.š., u Kur'anu: "Allah je zadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod drvetom na vjernost zakleli. On je znao šta je u srcima njihovim, pa je spustio smirenost na njih. I nagradiće ih skorom pobjedom." (Prijevod značenja - Feth, 18.)
A Poslanik, s.a.v.s., je u toku zakletve pružio svoju ruku i rekao: "Ovo je Osmanova ruka", a u drugoj predaji :"Ovo je za Osmana" (Fethul Bari: 7/54/3698, Tirmizi, i kaže hasen-sahih).
IZBOR ZA HALIFU
Nakon što je pokopan halifa Omer bin Hattab, r.a., prvog dana 24. godine po Hidžri, po halifinom naređenju pristupilo se vijećanju šure koju su sačinjavala šesterica istaknutih ashaba, među kojima je jedan trebao biti izabran za halifu. To su bili: Osman bin Affan, Alija bin Ebi Talib, Talha bin Ubejdullah, Zubejr bin Avvam, Sa'd bin Ebi Vekkas i Abdurrahman bin Avf. Ovu naredbu halifa Omer je dao nakon što je uvidio da je islamska država dovoljno stabilna te da odluka o upravi treba da bude donesena između ovih najistaknutijih ashaba. Nakon dugog vijećanja, Abdurrahmanu bin Avfu, r.a. bi povjereno da on donese krajnju odluku, tj. da izabere jednog od dvojice: Osmana bin Affana i Alije bin Ebi Taliba. Oba ova ashaba su bili pisari Allahove Objave. Kada se klanjala dženaza Omeru, r.a., Abdurrahman je ih izjednačio tako što ni jednom nije dopustio da bude imam, znajući da bi to moglo izazvati nedoumice, te je odredio da dženazu klanja Suhejb bin Sinnan er-Rumi, kojeg je Omer bio odredio da klanja ljudima kao imam, nakon što je smrtno ranjen halifa Omer. U kabur su ga spustili članovi šure sem Talhe, sa njegovim sinom Abdullahom, tako da su i ovdje bili izjednačeni Osman i Alija, r.a., Odluka je bila teška. Abdurrahman, r.a., je tri dana klanjao nafile, a zatim bi izlazio i tražio mišljenje muslimana po ovom pitanju. Spominje se da je pitao sve, čak i putnike namjernike, nije izostavio ni to da pita djecu u mektebima, te da ova tri dana skoro nije zaspao. Odluka velike većine muslimana je bila: NOVI HALIFA MUSLIMANA JE OSMAN BIN AFFAN, r.a.
Kada je odluka donesena, muslimani su se iskupljali u mesdžidu da bi dali prisegu halifi. Nakon ovoga Osman, r.a., im se obrati prigodnom hutbom u kojoj je rekao:
"Vi ste u kući prolaznosti. Nadmećite se u dobru koliko možete do kraja vašeg života. Ne znate hoćete li osvanuti ili omrknuti. Zar nije dunjaluk prepun obmana, pa neka vas nikako život na ovome svijetu ne zavara i neka vas u vjeri u Allaha šejtan ne pokoleba. Uzmite pouku od prošlih naroda i trudite se da budete bolji. Ne budite nemarni. Gdje su oni što su radili za dunjaluk, i što su ostavili tragove i ostatke svojih civilizacija iza sebe? Zar niste čuli za njih? Odbacite dunjaluk kao što ga je i Allah, dž.š., odbacio i tražite Ahiret, jer je Allah rekao da je on bolji, riječima: "Navedi im kao primjer da je život na ovom svijetu kao bilje koje i poslije natapanja vodom, koju Mi s neba spuštamo, ipak postane suho i vjetrovi ga raznesu. A Allah sve može! Bogatstvo i sinovi su ukras na ovom svijetu, a dobra djela, koja vječno ostaju, bit će kod Gospodara tvog bolje nagrađena i ono (su) u šta se čovjek može pouzdati!" (Prijevod značenja - Kehf, 45.-46.)
NAJZNAČAJNIJA DJELA OSMANA r.a.
Među najznačajnija djela halife Osmana bin Affana, r.a., se ubrajaju:
1)DALJA STABILIZACIJA ISLAMSKE DRŽAVE.
U prvim godinama Hilafeta Osman, r.a., se posvetio dovršavanju i upotpunjavanju vojnih operacija na Istoku i Zapadu. U potpunosti je osvojena Armenija i Azerbejdžan. Uništava se Perzijsko carstvo. Bizantijske trupe su osujećene u namjerama da pod svoje okrilje povrate Egipat i Šam.
2) OSNIVANJE POMORSKIH SNAGA
Centri mornarice su bili u Egiptu i Šamu.
Zadatak je bio jasan: očuvanje obala islamske države i ispomoć u ratovima protiv nevjernika. Mornarica je prerasla u najveću pomorsku silu tog vremena, što se ogledalo u osvajanju mnogih ostrva, među njima i Kipra.
3) SAKUPLJANJE I ŠIRENJE MUSHAFA
Osnivaju se rigorozne komisije za širenje Mushafa. Uzet je primjerak koji je čuvan kod Hafse, r.a., Poslanikove, s.a.v.s., supruge, te je umnožen i razaslat u sve krajeve islamske države kako bi se spriječilo bilo kakvo razilaženje u Allahovoj Objavi.
O svojoj ljubavi spram Allaha I Njegova Poslanika, te njegovom ulogom u Islamu, vidimo i u njegovim, r.a., skromnim riječima: "A zatim, pa kada je Allah poslao Svoga Poslanika sa istinom, bio sam jedan od onih koji su se (odmah) odazvali Allahu i Njegovom Poslaniku, i povjerovao sam u sve s čime je poslat, a zatim sam učinio i dvije hidžre… Drugovao sam s Poslanikom, s.a.v.s., a da mu nikada nisam bio nepokoran, niti sam ga ikada prevario…"
(Fethul-Bari:7/53/3696)
POBUNA PROTIV HALIFE
Kao što smo već spomenuli, halifa Osman, r.a., je bio izrazito blage naravi. Mnogi historičari ovu činjenicu uzimaju kao povod za mnoge napade na halifu. Njegova blagost je bila tolika da nije skoro nikoga uskraćivao od onoga što bi zatražio. Ovo su pratili munafici, na čelu sa Abdullahom bin Sebe'om, koji je u Egiptu otvoreno počeo izazivati revolt protiv halife muslimana. Izmišljao je njegove greške i mahane, govorio protiv njega i širio smutnju po islamskoj državi. Klica sumnje se brzo širi. Revolt jača te i mnogi iskreni vjernici dolaze u nedoumicu i podpadaju pod propagandu munafika. Njegova mirna priroda ne odgovara na ova kretanja. Kulminacija pobune je bila kada su ustanici došli u Medinu, glavni grad islamske države, te opkolili kuću u kojoj je stanovao Osman, r.a.
Osman, r.a., je ubijen dok je učio Kur'an.
Osman, r.a., je iza svoje smrti ostavio četiri časne supruge. To su bile: Naila, Remla, Ummul Benin i Fahata. Osmana, r.a., je Allah obdario sa 14-oro djece, od kojih su neka umrla u svojoj ranoj mladosti.
Pobuna protiv halife ostavila je ogroman prostor za kasnija djelovanja munafika, i njihovo osnivanje raznih sekti, pravaca i podvala. Događaji koji su neposredno uslijedili su usko bili povezani sa ovim nemilim događajem.
NEKE KARAKTERISTIKE OSMANA BIN AFFANA, r.a.
Rekao je Omer, r.a., kada je određivao članove šure: "Ne vidim ni jednog ko je preči da odlučuje o toj stvari od sljedećih, kojima je Poslanik, s.a.v.s., bio zadovoljan u svom životu, to su: Alija, Osman, Zubejr, Talha, Seid i Abdurrahman"
Jedna od karakteristika koja je krasila Osmana, r.a,. je i to da mu je Poslanik, s.a.v.s., lično potvrdio da je on od stanovnika Dženneta. Naime, u mnogo hadisa se prenosi slučaj u vezi bunara Aroma, u blizini Medine, za koji je Poslanik s.a.v.s. rekao da onaj ko ga kupi i stavi na raspolaganje muslimanima, taj je stanovnik Dženneta. Učinio je to Osman, r.a. Druge prilike, Poslanik, s.a.v.s., je ponovio ovu svoju poruku muslimanima kada je za vrijeme sakupljanja novaca za "siromašnu vojsku" (kako je prozvana), Osman r.a. je poklonuo 300 deva i 1000 zlatnika.
Prenosi Muslim od Aiše, majke vjernika, da je rekla: "Rekao je Poslanik, s.a.vs.:"Kako da se ne stidim čovjeka kojeg se stide meleci." (Sahihul-Muslim i njegov šerh: 5/168), Buhari, "Feth": 7/3695)
Bio je čovjek koji je čuvao svoju vjeru i svoju čast, te je i Poslanik, s.a.v.s., upozorio Osmana, r.a., da istraje u dobu fitneta i razilaženja koja će se desiti u njegovo vrijeme. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik rekao svojim ashabima:"Doći će vrijeme fitneta i razilaženja, ili razilaženja i fitneta" "Šta nam preporučuješ, o Allahov Poslaniče?" - rekoše ashabi. "Držite se Emira (vođe) i njegovih drugova", te je pokazao ka Osmanu. (Hakim u "Mustedreku" / 3/103, i Ahmed u "Musnedu" 4/105-110).
Također se bilježi da je Poslanik, sa.v.s., tražio na smrtnoj postelji da mu se dovedu neki njegovi prijatelji. Te je po Poslanikovoj, s.a.v.s., želji doveden Osman, r.a., te ga je on obavijestio o tome da će biti mučen i ubijen, te je on, r.a., na dan svoje pogibije rekao: "Ovo mi je obećao Poslanik, i ja sam strpljiv na tome."
Od Enesa, r.a., se prenosi da je rekao: "Popeo se Poslanik, s.a.v.s., na brdo Uhud, s njim su bili Ebu Bekr, Omer i Osman, r.a., te se ono počelo tresti. Poslanik je rekao: “Smiri se! Na tebi su Poslanik, Siddik i dva šehida (tj. Omer i Osman)" (Feth:7/53/3699)
Pa neka Allah podari najljepšu nagradu ovome heroju Islama!