Kako su se prve generacije muslimana odnosile prema Kur'anu
Najznačajniji ni'met kojim nas je Allah, dž.š., darovao, kako muslimane tako i nemuslimane, jesu knjige i objave, a od svih posebno Kur'ani-kerim, zbog toga što je on pečat svih prijašnjih objava, i zbog toga što ga je Allah, dž.š., učinio dokazom protiv neposlušnika na Zemlji. Kur'an je nešto najveće s čime je došao Poslanik, s.a.v.s., pa je zbog toga Kur'an glavna i stalna mu'džiza posljednjeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Kur'an ne može ograničiti ni prostor ni vrijeme. Kur'an je ajet i ni'met koji će Allah, dž.š., uzdići k Sebi i uzeti nam ga onda kada ga ljudi ne budu shvatali ozbiljno!
Zadnje generacije ovoga ummeta neće uspjeti osim onako kako su uspjele prve generacije ovoga ummeta – riječi su imama Malika, rhm.!
Abdullah b. Mes'ud, r.a., kaže: ''Ko želi da vidi kako i koliko voli Allaha, dž.š. – neka uporedi sebe sa Kur'anom, pa ako voli Kur'an – voli i Allaha, zbog toga što je Kur'an Allahova riječ!“ (El-Sunneh od Abdullaha b. Ahmeda, br. 125.)
Abdullah b. Omer, r.a., kaže da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Primjer hafiza Kur'ana je poput čovjeka koji ima devu, ako je sveže – njegova je, a ako je pusti – otići će!“ (Muvetta', br. 474.)
Ukbe b. Amir, r.a., kaže: ''Učite Allahovu Knjigu, i obnavljajte to znanje, i učite je lijepim glasom. Tako mi Onoga u čijoj je ruci Muhammedova duša – Kur'an brže nestaje nego što se deva odvezuje!“ (Sunen Darimi, br. 3348.)
Ibn Abbas, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''časnici moga ummeta su hafizi Kur'ana!“ (El-Mu'udžem el-Kebir, br. 12662.)
Abdullah b. Omer, r.a., kaže da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Na Sudnjemu danu bit će rečeno osobi koja je znala Kur'an napamet: Penji se i uči kao što si učio i na dunjaluku. Stanište ti je kod zadnjeg ajeta koji budeš proučio!“ (Ebu Davud, br. 1464.)
Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Allah, dž.š., ima Svoje pobornike meðu ljudima.'' Pa su upitali: ''Koji su to, o Allahov Poslaniče?'' Reče: ''Ehlul-Kur'an – pobornici i hafizi Kur'ana!“ (Sunen Darimi, br. 3326.)
Katade, rhm., rekao je: ''Izgradite svoja srca Kur'anom, i ispunite vaše kuće njime!“ (Sunen Darimi, br. 3342.)
Ikrime, r.a., često je znao staviti Kur'an na svoje lice, govoreći: ''Knjiga moga Gospodara, knjiga moga Gospodara!“ (Sunen Darimi, br. 3350.)
Abdullah b. Mes'ud, r.a., kaže: ''Ko želi da vidi da li voli Allaha i Njegovog Poslanika, neka pogleda u to koliko i kako voli Kur'an, pa ako ga bude volio – on voli Allaha i Njegovog Poslanika!“ (Mu'udžem Kebir, br. 8657.)
Sufjan b. Ujejne, rhm., rekao je: ''Ko voli Kur'an taj voli Allaha, dž.š.!“ (Šu'abul-iman, br. 407.)
Hafiz Ibn Kesir, rhm., u djelu ''Fada'ilul-Kur'an“ – ''Vrijednosti Kur'ana“, navodi sljedeće predaje:
Abdullah b. Amr, r.a., prenosi da mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Prouči Kur'an jednom mjesečno.'' Reče: ''Jak sam ja.'' ''Onda prouči Kur'an jednom nedjeljno'', reče Poslanik, s.a.v.s., ''i nemoj preko toga!“ Ovaj hadis nas svojim sadržajem upućuje na to da je zabranjeno proučiti Kur'an za manje od nedjelju dana.
Ibnu Ebi Sa'sa'a rekao je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.: ''Za koliko dana da proučim Kur'an?'' Poslanik, s.a.v.s., mu reče: ''Svakih petnaest dana.'' On mu reče: ''Mogu i za manje od toga.'' ''Onda jedanput nedjeljno'', reče mu Poslanik, s.a.v.s.
Abdullah b. Mes'ud, r.a., znao je od džume do džume proučiti cijeli Kur'an, ali mimo ramazana.
Ubejj b. Ka'b, r.a., znao je proučiti Kur'an u svakih osam dana.
Temim el-Dari, r.a., učio je svakih sedam dana cijeli Kur'an.
Esved je znao činiti hatmu Kur'ana svakih šest dana.
Alkame je činio hatmu Kur'ana svakih pet dana.
Pored svega navedenog, postoje i druge predaje koje dozvoljavaju činjenje hatme i u kraćem periodu, kako to bilježi imam Ahmed, rhm., od Sa'da b. el-Munzira el-Ensarije koji je upitao Poslanika, s.a.v.s.: ''Smijem li učiti cijeli Kur'an za tri dana.'' Reče mu: ''Smiješ.'' Tako je postupao sve do svoje smrti.
Većina selefa smatrala je pokuðenim završavanje hatme i učenje cijelog Kur'ana za manje od tri dana, mada su i takvo postupanje neki dozvoljavali.
Abdullah b. Mes'ud, r.a., rekao je: ''Hafiz Kur'ana prepoznaje se po: neprospavanim noćima – dok drugi ljudi spavaju; po danima provedenim u učenju – dok se drugi na razne načine zabavljaju; po brizi i tuzi – dok se drugi vesele; po plaču – dok se drugi smiju.''
“ (Šu'abul-iman, br. 1807.)
Abdullah b. Mes'ud, r.a., rekao je: ''Učite Kur'an i protresite svoja srca njime. Nemojte da vam je stalno u mislima 'kad će kraj sure'!“ (Sunen el-Bejheki el-Kubra, br. 4492.)
Hasan b. Ali, r.a., kaže: ''Prijašnje generacije gledale su na Kur'an kao na pisma od njihovog Gospodara, pa su ih iščitavali noću i o njima razmišljali više nego danju.“
Omer b. el-Hattab, r.a., kaže: ''Pamtili bismo po desetak ajeta, i ne bismo prelazili na novih deset ajeta sve dok ne bismo praktično postupali po njima!“
Bilježi se da je Omer b. el-Hattab, r.a., naučio suru El-Bekare tek za devet godina. Ne zbog toga što je nije mogao naučiti, već zbog toga što je nastojao po svakom njenom ajetu postupiti!
Abdullah b. Mes'ud, r.a., rekao je: ''Nama je bilo teže učiti Kur'an napamet nego raditi i postupati po njemu, dok je generacijama nakon nas lakše učiti Kur'an napamet, a teže im je postupati po njemu!“
Osman b. Affan, r.a., rekao je: ''Da su srca čista, ne bi se mogla zasititi od učenja Kur'ana!“
Abdullah b. Mes'ud, r.a., rekao je: ''Ko želi znanje – neka otvori Kur'an, u njemu je znanje prvih i potonjih!“
Enes b. Malik, r.a., rekao je: ''Mnogo je onih koji uče Kur'an, a Kur'an ih proklinje.“
Imam Ibnu Ebi Dunja, rhm., bilježi sljedeće predaje:
Alija, r.a., rekao je: ''Najdraži kur'anski ajet mi je: 'Allah neće oprostiti to da se neko drugi obožava mimo Njega, a oprostit će sve mimo toga kome bude htio!' (En-Nisa', 48. i 116.).“ (Husnul-Zanni Bilah, br. 51.)
Alija, r.a., rekao je: ''Ajet koji čovjeku daje najviše optimizma je: 'O robovi Moji, koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost; Allah oprašta sve grijehe. On je Taj Koji oprašta i Koji je milostiv!' (Ez-Zumer, 53.).“ (Husnul-Zanni Bilah, br. 69.)
Šu'ajb b. Harb, rhm., kaže: ''Hamza el-Zejjat, rhm., podučavao nas je Kur'anu, a uzgred bi nas i posluživao hranom!“ (El-Ihvan, br. 209.)
Ibn Ebi Mulejka, rhm., prenosi da je Aiša, r.a., rekla: ''Allahov Poslaniče, znam koji je najžešći ajet u Kur'anu!'' Poslanik, s.a.v.s., je upita: ''Koji je to?'' Reče: ''Ko kakvo loše djelo učini – bit će kažnjen zbog toga! (En-Nisa', 122.).'' Poslanik, s.a.v.s., reče: ''To su nesreće koje pogaðaju vjernike, pa čak i trn na koji se ubode.“ (El-Mered vel-Kefarat, br.125.)
Zuhri, rhm., prenosi da je Urvi b. Zubejru oboljela noga toliko da su je morali amputirati. Rekoše mu: ''Hoćeš li da ti pozovemo ljekara?'' On reče: ''Kako hoćete.'' Ljekar doðe i reče: ''Morat ću ti dati da popiješ nešto što će te ošamutiti.'' Urve se začudi pa reče: ''Nije mi jasno da neko može popiti nešto što će ga ošamutiti i pamet mu skrenuti – pa da zaboravi na Allaha, dž.š.!'' Ljekar stavi svoju testeru na njegovu nogu, a mi bijasmo oko njega. Nismo mu čuli ni glasa! Nakon što mu je noga amputirana, on reče: ''Gospodaru moj, ako si uzeo, dosta si i ostavio, a ako na kušnju stavljaš, onda si me ozdravio!'' Te noći nije propustio da proči svoj džuz iz Kur'ana!“ (El-Mered vel-Kefarat, br. 135.)
Ismail b. Ubejdullah el-Mahzumi kaže: ''Halifa Abdul-Melik b. Mervan, rhm., naredio mi je da njegove sinove podučavam istini i iskrenosti isto kao što ih podučavam Kur'anu!“ (Mekarimul-Ahlak, br. 122.)
Musejjeb b. Rafi'a kaže: ''Abdullah b. Mes'ud, r.a., rekao je: ''Hafiz Kur'ana mora se poznavati po brizi i zabrinutosti onda kada se drugi ljudi vesele, i mora se poznavati po plaču onda kada se drugi smiju!“ (El-Hemmu vel-Huznu, br. 137.)
Na drugom mjestu bilježi se da je rekao: ''Onaj ko uči Kur'an mora biti suzna oka, ćutljiv, mudar i blag, i ne priliči da bude prostački nastrojen, nemaran, a niti priliči da bude pričljiv i grlat!“ (El-Hemmu vel-Huznu, br. 151.)
Abdul-Aziz b. Ebi Davud, rhm., kaže: ''Ko se ne promijeni zbog tri stvari, neće se promijeniti ni zbog čega drugog: islama, Kur'ana i starosti.“ (El-'Umru vel-Šejbu, br. 40.)
Abdul-Melik b. Umejr, rhm., rekao je: ''Najjačeg intelekta i razuma su hafizi Kur'ana!“ (El-Umru vel-Šejbu, br. 80.)
Omer b. Abdul-Aziz, rhm., kaže: ''Razgovarajte meðusobno Kur'anom i družite se s njim, a ako vam to bude teško, onda se držite priče koja priliči ljudima!“ (El-Samtu, br.394.)
Muhammed b. Adžlan, rhm., rekao je: ''Priča i zbor mora biti samo jedno od sljedeće četiri stvari: ili zikrullah i veličanje Allaha, dž.š., ili učenje Kur'ana ili stjecanje znanja i učenje, ili govor o nečemu što ti je potrebno od dunjaluka!“ (El-Samt, br. 561.)
Ebu Ishak, rhm., kaže: čuo sam Ebu Mejseru, rhm., kako kaže: ''Kamo sreće da me majka nikako nije ni rodila!'' Njegova žena mu reče: ''O Ebu Mejsera, zar Allah, dž.š., nije lijepo postupio s tobom, islamu te uputio i Kur'anu podučio.'' Reče: ''Da, ali nas je u isto vrijeme obavijestio da možemo ući u Vatru, ali nas nije obavijestio o tome da ćemo i izaći!“ (El-Mutemennin, br. 52.)
Ebu Hemmam, rhm., rekao je Isau b. Verdanu, u trenucima dok je nezadovoljno uzdisao: ''Šta bi od dunjaluka sada najviše volio?'' Isa zaplaka, pa reče: ''Volio bih kada bih mogao otvoriti svoja prsa pa da pogledam u svoje srce i vidim šta mu je Kur'an učinio i ima li kakve nečistoće u njemu.'' Isa b. Verdan, rhm., kada bi učio Kur'an, toliko bi mu postalo teško, da bi ljudi u sebi pomislili: ''Evo, sada će umrijeti!“ (El-Mutemennin, br. 66.)
Salim, rhm., kaže: ''Družio sam se sa Amirom b. Abdu Kajsom, rhm., četiri mjeseca. Nisam vidio da je spavao ni noću ni danju sve dok se nisam rastao s njim. Imao bi po dva hljeba, koja bi nečim namazao, pa bi se jednim iftario, a drugim bi sehurio. Kada bi nastupila noć, klanjao bi sve do sabaha, a kada bi nastupio dan, podučavao bi nas Kur'anu, sve do nastupa podne-namaza, pa bi klanjao sve do ikindija-namaza, nakon kojeg bi nas podučavao Kur'anu sve do akšama. Kada bi nastupila noć, ustao bi da klanja sve do sabaha. Tako je postupao četiri mjeseca. Nisam vidio da je spavao ni noću ni danju!“ (El-Tehedždžud ve Kijamul-Lejl, br.58.)
Šu'be, rhm., kaže: ''Sabit el-Benani učio je cijeli Kur'an svake noći, a i cijelog života je postio!“ (El-Tehedždžud ve kijamul-kejl, br. 151.)
Abdul-Melik, rhm., prenosi da je Seid b. Džubejr, rhm., znao proučiti cijeli Kur'an za dva dana. (El-Tehedždžud ve kijamul-lejl, br. 177.)
Mudžahid prenosi da je Ubejd b. Umejr, rhm., znao reći, kada bi nastupila zima: ''O hafizi Kur'ana, odužila se noć za vaš namaz, a skratio se dan za vaš post, iskoristite priliku!“ (El-Tehedždžud ve kijamul-lejl, br. 377.)
Ebu Burde prenosi da je Seid b. el-As, rhm., rekao: ''Kada podučim svoje dijete Kur'anu, i pošaljem ga da obavi hadždž, i kada ga oženim – odužio sam se prema njemu. Od tada se on mora oduživati prema meni!“ (El-'Ijal, br. 170.)
Abdullah b. Isa, rhm., rekao je: ''Ovaj ummet će biti u hajru i dobru sve dok svoju djecu budu podučavali Kur'anu!“ (El-'Ijal, br. 309.)
Sabit b. Adžlan, rhm., kaže: ''Allah poželi odreðenog momenta da kazni neki narod, ali kada začuje glasove djece koja uče Kur'an, odustane od toga!“ (El-'Ijal, br. 310.)
Dahhak b. Kajs, rhm., kaže: ''O ljudi, podučavajte svoje porodice Kur'anu, jer muslimanu, kojem Allah, dž.š., odredi da uðe u Džennet, bio on muško ili žensko, dolaze dva meleka koji će ga zagrliti i reći mu: 'Uči i penji se', sve dok ga ne stave na mjesto koje je zaslužio svojim poznavanjem Kur'ana.“ (El-'Ijal, br. 311.)
Kajs prenosi da je Zubejd, rhm., rekao: ''Najdraži čovjek Poslaniku, s.a.v.s., je osoba koja nauči Kur'an pa počne druge podučavati Kur'anu.“ (El-'Ijal, br. 313.)
Malik b. Dinar, rhm., kaže: ''Allah, dž.š., nekada odluči da kazni odreðeno mjesto, ali kada pogleda u ljude koji se bave učenjem Kur'ana, i one što prave mesdžide i džamije, i kada pogleda u muslimansku djecu – umiri Mu se srdžba!“ (El-'Ijal, br. 316.)
Abdullah b. Amr, r.a., kaže: ''Kada je objavljena sura Ez-Zilzal: 'Kada se Zemlja svojim najžešćim potresom zatrese' – Ebu Bekr es-Siddik, r.a., je zaplakao, pa ga Poslanik, s.a.v.s., upita: 'Šta te rasplakalo, Ebu Bekre?' Reče: 'Ova sura me rasplakala, Allahov Poslaniče!'“ (El-Rikkatu vel-Buka', br. 75.)
Ukbe b. Amir, r.a., bio je jedan od boljih učača Kur'ana i ljepšega glasa, pa mu je Omer, r.a., rekao: ''Prouči mi suru Et-Tevbe. Ukbe b. Amir, r.a., mu je prouči, a Omer, r.a., briznu u plač, i kroz suze reče: ''Kao da je prvi put objavljena!“ (Rikkatu vel-Buka', br. 76.)
Ebu Seleme, r.a., prenosi da je Omer, r.a., često znao reći Ebu Musau: ''Podsjeti nas na našeg Gospodara“, pa bi mu Ebu Musa učio Kur'an! (Rikkatu vel-Buka', br. 81.)
Muhammed b. Kajs, rhm., kada bi zaželio rasplakati svoje drugove, učio bi im Kur'an prije negoli počne nešto govoriti, a bio je najljepšeg glasa. Kada bi učio Kur'an, plakao bi, a rasplakao bi i ostale oko sebe! (El-Rikkatu vel-Buka', br. 82.)
Omer b. Abdul-Aziz, rhm., zatražio je od svog sina da mu uči Kur'an. On mu reče: ''Šta hoćeš da ti učim?'' Omer, rhm., mu reče: ''Suru Kaf.'' Sin poče učiti suru, ali kada je došao do ajeta: ''Smrtne muke će zaista doći!“ – Omer zaplaka! Opet mu reče: ''Uči.'' On ga upita: ''Šta?'' Omer, rhm., mu reče: ''Opet mi uči suru Kaf!“ (El-Rikkatu vel-Buka', br. 84.)
Sufjan es-Sevri, rhm., kaže: ''Kada bi Talek učio Kur'an, plakao bi, a i rasplakao bi sve oko sebe. Ko god bi ga čuo kako uči Kur'an, ne bi mogao izdržati a da ne zaplače zbog njegovog plača i lijepog glasa. Njegova majka mu jednom reče: 'Divan ti je glas, sinčiću, kada učiš Kur'an! Samo, pazi se da ne stradaš zbog njega na Sudnjemu danu'' – što ga rasplaka toliko da je pao u nesvijest!“ (Rikkah vel-Buka', br. 87.)
Prvo što je rekao Sulejman b. Abdul-Melik, rhm., kada je došao na vlast, bilo je sljedeće: ''Neka je hvala Allahu Koji radi ono što hoće, i Koji uzdiže ono što hoće, i Koji spušta ono što hoće, i Koji daje onome kome On hoće, i Koji ne daje onome kome On hoće. Dunjaluk je zavodljiv i loša je to kuća, i prevrtljiv je ukras. Smije se plačući, a plače smijući. Plaši sigurnog, a sigurnim čini plašljivca. Siromaši bogataša, a bogati siromaha. Dunjaluk se poigrava s dunjalučarima. O robovi Moji, uzmite Allahovu Knjigu za imama, i budite zadovoljni njome. Neka vam Kur'an bude vodilja, zato što on dokida sve što je prije njega objavljeno, a njega ništa ne može dokinuti. Znajte, o Allahovi robovi, da ovaj Kur'an ništi spletke i zamke šejtanske isto kao što jutarnja zora svojim sjajem uklanja tmine mrkle noći!“ (Zemmul-Dunja, br. 67.)
Malik b. Dinar, rhm., znao je reći: ''O hafizi Kur'ana! Šta je Kur'an posadio u srca vaša? Kur'an je proljeće vjernika isto kao što je kiša proljeće zemlje. Kiša pada s nebesa na zemlju pa bilje urodi plodom i ne smeta im vlažnost zemlje da proklijaju. O hafizi Kur'ana, dobro provjerite šta je Kur'an posadio u srca vaša!? Gdje su oni koji znaju jednu suru napamet? Gdje su oni koji znaju dvije sure napamet? Da li postupate u skladu s tim surama!?“ (El-Ukubat, br. 94.)
Kada je Ubejdu b. Umejru stigla smrt, bio je upitan: ''Imaš li kakvu želju?'' Reče: ''Želja mi je da naðem nekog čovjeka potpuno ubijeðenog u Kur'an, kako bi mi ga učio sada!“ (El-Muhtedarin, br. 160.)“ (Kraj citata Ibn Ebi Dunje)
Selefus-salih imali su jednu od tri reakcije onda kada bi slušali kur'anske ajete:
1. plač – što je bio slučaj s Poslanikom, s.a.v.s., i ashabima;
2. padanje u nesvijest – što je bio slučaj s tabiinima;
3. umiranje – što je bio slučaj s tebe'i tabiinima.
Ibn Abbas, r.a., rekao je: ''Kur'an je Allahova riječ, stoga neka hafiz Kur'ana ispoštuje svoga Gospodara, i neka ne čini harame koje je On zabranio!“ (Kenzul-'Ummal, br. 2470.)
Imam Bejheki bilježi da je Ebu Sulejman rekao: ''Zebanije će na Sudnjemu danu prije hvatati hafize Kur'ana koji su bili neposlušni Allahu, dž.š., nakon učenja Kur'ana, zbog svoje srdžbe prema njima, negoli mušrike i idolopoklonike!“ (Šu'abul-iman, br. 2623.)
Alija, r.a., rekao je: ''O hafizi Kur'ana, radite po Kur'anu! Alim i učen je onaj koji radi i postupa po svom znanju, i onaj čiji je rad u skladu sa znanjem! Pojavit će se ljudi koji će imati znanja, ali im neće ključne kosti prelaziti. Njihova vanjština će kontrirati njihovoj nutrini, a njihova djela će kontrirati njihovom znanju. Sjedit će u halkama i kružocima znanja kako bi se uzdizali i oholili jedni nad drugima!“ (Kenzul-Ummal, br. 29419.)
Draga braćo, nalazimo se u vaktu u kojem je ummet Muhammeda, s.a.v.s., napadnut sa svih strana. Ugrožene su nam veze s našim Stvoriteljem i Gospodarom, ugrožene su nam veze sa Njegovim stvorenjima, s našim roditeljima, s našom rodbinom, s našim komšijama, s našim prijateljima i drugovima... ugrožene su nam veze s nama samima i s našim srcima, a dobro znamo da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Ostavio sam vam ono što, ako ga se budete držali, neće dozvoliti da ikada zalutate – Allahovu Knjigu!“
Muslimanima je obaveza, kako pojedincima tako i skupinama, da se vrate Allahovoj Knjizi, da se vrate tom čistom izvoru čije su tajne, poruke i pouke nepresušne. U Kur'anu su priče i pouke o narodima minulim, a ako hoćemo duše kako bismo živjeli i svjetlo kako bismo razlikovali izmeðu dobra i zla – moramo se vratiti Kur'anu.
|
|
Category: O Kur`anu | Added by: Mladi-Musliman (31-Okt-2009) |
| Views: 1453
| Rating: 0.0/0 |
|
 |
| Section categories |
|
 |
|
| Log In |
|
|
|
| Search |
|
|
|
| Our poll |
|
|
|
| Chat Box |
|
|
|
|
| Statistics |
Trenutno Dostupnih: 11 Musafiri: 11 Korisnici: 0 |
|
|
| Site friends |
|
|
|
